Ono u što investiramo danas, oblikovat će svijet u kakvom ćemo živjeti sutra.
Utjecaj (Impact) je mjera korisnosti neke aktivnosti za ljude i planetu. Nadilazi aktivnosti u svrhu puke minimizacije loših ishoda i fokusira se na aktivnu maksimizaciju dobrih ishoda. Utjecaj ima svoju društvenu i okolišnu dimenziju. Društveni utjecaj (Social Impact) se odnosi na poboljšanje kvalitete života pojedinaca i zajednica i na njihovo osnaživanje da mogu živjeti produktivne živote. Okolišni utjecaj (Environmental Impact) se odnosi na pozitivne posljedice koje poslovna aktivnost i investiranje imaju na našu planetu.
Osnovna je teza utjecaja uravnotežiti utjecaj, rizike i povrate iz poslovanja od fokusa na isključivo ekonomske ciljeve prema uravnoteženom fokusu na ekonomske, okolišne i društvene ciljeve, uz paralelno zadovoljavanje svih tema utjecaja – osnovnih potreba čovjeka, prirodnog kapitala, osnaživanja zajednice, klimatskih promjena i javnog djelovanja.
Četiri su događaja transformirala poduzetništvo i investiranje sa stanovišta svrhe korporacije kroz proteklih sto godina. Velika ekonomska kriza s početka prošlog stoljeća iskristalizirala je potrebu razvoja međunarodnih računovodstvenih standarda koji su nastajali kroz narednih tridesetak godina i koji su i danas aktualni. Oni već desetljećima omogućuju optimizaciju rizika i povrata i na taj način su utjecali na razvoj bankarskih plasmana i klasičnih oblika investiranja u poslovne projekte. 70tih godina prošlog stoljeća počinju se razvijati alternativni oblici investiranja u smislu rizičnih plasmana koji počinju uzimati u obzir i parametre predviđanja budućnosti. Upravo je nastanak rizičnog kapitala i njegov ulazak u lance vrijednosti kompanija omogućio tehnološku revoluciju koja je u tridesetak godina s jedne strane bitno poboljšala kvalitetu života na zemlji, ali s druge ponovno otvorila jaz između malog broja ekstremno bogatih naspram velikog broja siromašnih u društvenom smislu, te dovela do klimatskih izazova s kojima se danas součavamo u okolišnom smislu.
Od početka ovog stoljeća progresivne snage u društvu počele su promicati ideju da kompanije, bilo u javnom ili u privatnom vlasništvu, služe društvenim ciljevima. Vrijeme je već pokazalo da bi ostala održiva u dugom roku, svaka kompanija osim što mora biti financijski profitabilna, također mora moći pokazati kako pozitivno doprinosi društvu. Tako su se u zadnjih dvadesetak godina razvili mnogi oblici društvene odgovornosti kompanija (Corporate Social Responsibility – CSR). Kompanije su shvatile da moraju biti odgovorne u smislu društvenog utjecaja ili rizika, jer u suprotnom riskiraju da će razočarati svoje klijente i investitore s jedne strane, te neće moći pridobiti najbolje talente za sebe s druge strane.
Usvajanjem Globalnih ciljeva za održivi razvoj (Sustainable Development Goals – SDG) na razini Ujedinjenih naroda 2015. godine, formalno započinje razdoblje u kojem smo danas, a koje u ekonomskoj i političkoj teoriji njezini promicatelji nazivaju impact revolucijom.
